Gospodarenje otpadom

Što je to gospodarenje otpadom?

Gospodarenje otpadom je složena djelatnost koja obuhvaća sve grane gospodarstva, od proizvodnih do potrošačkih, te objedinjuje čitav niz aktivnosti – sakupljanje, prijevoz, oporabu i zbrinjavanje otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima i naknadno održavanje lokacija zbrinjavanja.

Što je to otpad?

Otpad je skup tvari kemijskog, biološkog ili nuklearnog porijekla koje nastaju isključivo ljudskom djelatnošću, neadekvatne su za dalju upotrebu na klasičan način te zahtijevaju novi način obrade i prerade. Otpad dijelimo na plinoviti, tekući i kruti te na inertan, neopasan i opasan.

Je li otpad smeće?

Otpad nije i ne smije postati smeće. Otpad su tvari i predmeti koji nam više ne trebaju i planiramo ih odbaciti, ali se mogu ponovno iskoristiti i reciklirati. S druge strane, smeće je otpad s kojim se neprimjereno i nepravilno rukuje, što dovodi do miješanja različitih vrsta otpada koje je kasnije vrlo teško ili samo djelomično moguće reciklirati.

Što je to red prvenstva gospodarenja otpadom?

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19) definirao je red prvenstva gospodarenja otpadom na sljedeći način:

 

– sprječavanje nastanka otpada su mjere kojima se smanjuju količine otpada uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka proizvoda

 

– priprema za ponovnu uporabu su postupci oporabe kojima se proizvodi ili dijelovi proizvoda koji su postali otpad provjerom, čišćenjem ili popravkom pripremaju za ponovnu uporabu bez dodatne prethodne obrade

 

– recikliranje je svaki postupak oporabe kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu (osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje)

 

– drugi postupci oporabe (npr. energetska oporaba) i

 

– zbrinjavanje otpada, kao najmanje poželjan način zbrinjavanja otpada. Iz reda prvenstva gospodarenja otpadom vidljivo je kako je gospodarenje otpadom potrebno započeti mjerama sprječavanja i smanjivanja nastanka otpada. S druge strane, kod već nastalog otpada treba odabrati najbolju metodu obrade odnosno daljnjeg zbrinjavanja, koja će imati najmanji negativni utjecaj na okoliš i ljudsko zdravlje.

Što je to kompostiranje?

Kompostiranje je postupak biološke razgradnje organskih materijala te ujedno najstariji način recikliranja otpada. Postupkom kompostiranja dobiva se kompost odnosno zdravo organsko gnojivo prikladno za korištenje u poljoprivredi te kućnu dohranu biljaka. Kompostirati se mogu ostaci voća i povrća, lišće, usitnjeno granje, vrećice od čaja i talog od kave, dok se u kompost ne smiju odlagati ostaci termički obrađene hrane, sirovo meso i riba, mliječni proizvodi te ulja i masti.

Niste pronašli odgovor?
Obratite nam se na: okolis@osijek.hr
Ili nas nazovite na: 031 229 284

 

Želite prijaviti nepropisno odloženi otpad?

Ispunite formular na internetskoj stranici Grada Osijeka.

 

Sprječavanje nastanka otpada

Jeste li znali da čak 80% proizvoda bacimo u smeće nakon što smo ih upotrijebili samo jednom? Kako bismo promijenili navedenu praksu te pritom čuvali okoliš i štedjeli novac donosimo vam niz jednostavnih i praktičnih savjeta za sprečavanje nastanka otpada, koje predstavlja najpoželjnije ponašanje u održivom sustavu gospodarenja otpadom.

U kuhinji

-Napravite popis

Impulzivna kupnja dokazano je najskuplja kupnja jer se kući vratite s punim vrećicama, a nerijetko i bez osnovne namirnice za ručak. Stoga prije odlaska u kupovinu otvorite hladnjak i ostavu, dobro pogledajte što već imate i koji je rok navedenih namirnica te na temelju postojećeg stanja donesite informiranu odluku o kupnji. Napravite popis i nikako ne zaboravite platnenu vrećicu.

 

– Kupujte pametno

Birajte kvalitetne proizvode koje vam daju veću vrijednost za novac, ali istovremeno vodite računa i o ambalaži u kojoj dolaze. Kupujte tako veća pakiranja kojima ćete uštedjeti novac, ali i smanjiti otpad ili pak namirnice u staklenoj ambalaži koju možete ponovno iskoristiti ili u konačnici reciklirati.

 

– Važno je kako čuvate namirnice

Pravilno skladištenje namirnicamože im produžiti rok trajanja te smanjiti količinu bačene hrane.

 

Namirnice stoga skladištite tako da vam one s kraćim rokom trajanja budu na dohvat ruke i zapamtite razliku:

 

– navod „upotrijebiti do“ ukazuje na sigurnost hrane te nakon njegovog isteka hranu nipošto ne biste smjeli konzumirati

 

– navod „najbolje upotrijebiti do“ govori o kvaliteti hrane te je hrana nakon
njegovog isteka još neko vrijeme sigurna za konzumaciju pod uvjetom da
se pravilno čuvala.

 

– Kuhajte onoliko koliko vam treba

 

– Planirajte obroke i pripremajte samo onoliko hrane koliko vam treba. Za pripremu obroka koristite namirnice s kraćim rokom trajanja, a eventualni višak pripremljene hrane zamrznite za drugi put ili iskoristite za pripremu nekog drugog jela (kuhani krumpir ili rižu za krokete, termički obrađeno meso za hladnu salatu, a kuhano povrće ili tjesteninu za zapečeni složenac sa sirom).

U spavaćoj sobi

– Kupujte odjeću za više sezona

 

– Prilikom odabira novih odjevnih predmeta nemojte se povoditi za aktualnim
modnim trendovima, već birajte kvalitetne predmete koje ćete moći nositi duže
vremena, bilo u školu, na posao ili za slobodne aktivnosti. S vremena na vrijeme
umjesto razvikanih trgovačkih centara posjetite second-hand shop; osim što ćete
biti u trendu, uštedjet ćete novac te doprinijeti očuvanju okoliša.

 

– Pročitajte etiketu

 

– Birajte odjevne predmete napravljene od prirodnih materijala, kao što su pamuk,
svila i lan. Osim što su blaži prema vašoj koži, odjevni predmeti od ovih
materijala blaži su i prema okolišu. S druge strane, svakako izbjegavajte odjeću
od umjetnih materijala kao što su poliester, poliamid, elastin, mikrofibra i saten,
koji su jeftiniji, ali zbog toga obično i kraćeg vijeka. Osim toga, umjetni su
materijali prepuni mikro čestica plastike koje nakon pranja kroz odvode završe u
vodi i morima.

 

– Poklonite ili donirajte

 

– Ono što vama više ne treba, nekome će i više nego dobro doći. Stoga odjeću
koja je u dobrom stanju, ali je ne nosite, poklonite, donirajte humanitarnim
udrugama ili prodajte na buvljaku.

 

– Popravite ili prenamijenite

 

– Šusteri i krojači nekada su bili nezaobilazni, odnosno život bez njih bio je teško
zamisliv. Iako se danas broj obrtnih radnji smanjio, vraćanje starog sjaja
oštećenoj obući i odjeći i dalje je moguće. Stoga prije nego odlučite u potpunosti
odbaciti neki odjevni predmet provjerite može li se popraviti ili mu sami uz malo
mašte osmislite novu namjenu.

 

– Reciklirajte

 

– Prema podacima HGK (2017.), u Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 50.000
tona tekstilnog otpada, a 97% ga završi na odlagalištima, iako je riječ o
biorazgradivom otpadu koji je vrijedna i profitna sirovina. Stoga otpadni tekstil
odnesite u pojedine trgovine koje će ga reciklirati umjesto vas ili ga odložite na
zelene otoke, odnosno u reciklažna dvorišta.

U kupaonici

– Koristite priroda sredstva

 

Soda bikarbona, bijeli ocat i limun odlični su dezinfektori, ugodnog su mirisa i
minimalno agresivni prema okolišu, a kupaonicu će očistiti jednako dobro kao i
skupe kemikalije u plastičnim pakiranjima.

 

– Koristite krute sapune

 

Osim što se za pakiranje tekućih sapuna koristi puno plastike, i njihova potrošnja
je velika jer su pumpice nerijetko naštimate tako da za pojedino pranje ruku
koristite više sapuna nego što vam je potrebno. Stoga kupite kruti sapun ili ga
napravite sami od prirodnih materijala.

 

– Koristite prirodnu kozmetiku

 

– Tržište kozmetike jedan je on najvećih proizvođača plastičnog otpada, a sami
proizvodi, poput gelova za tuširanje ili pasti za zube, nerijetko sadrže čestice
mikroplastike koje postaju najveći globalni zagađivač. S druge strane prirodni
kozmetički proizvodi ne sadrže za okoliš štetne sastojke, a njihovi proizvođači
veliku pažnju posvećuju i samoj ambalaži u kojoj dolaze.

 

– Jednokratno zamijenite višekratnim

 

– Koliko god bile praktične, maramice i blaznice za skidanje šminke veliki su
zagađivač okoliša. Umjesto njih odaberite platnene, pamučne krpice koje ćete
nakon svake upotrebe brzo oprati i posušiti te tako višekratno koristiti.

Ponovna upotreba

Ponovna uporaba predmeta neizostavan je dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji, između ostalog, pomaže i u sprečavanju nastanka otpada. Riječ je o jednostavnoj mjeri putem koje, uz primjerice jednostavno čišćenje ili popravak, određenom predmetu produžujemo životni vijek te ga nastavljamo koristiti, umjesto da ga odbacimo kao otpad.

Mjere pripreme za ponovnu uporabu potrebno je primijeniti nakon mjera sprječavanja nastanka otpada, a svakako prije mjere recikliranja i drugih postupaka oporabe otpada odnosno njegovog konačnog zbrinjavanja.

Odvojeno prikupljanje

Prema prvenstvu gospodarenja otpadom nastanak otpada prvenstveno je potrebno izbjegavati, a već kupljenim predmetima potrebno je maksimalno produžiti životni vijek. Međutim, jednom kad više ne možemo izbjeći nastanak otpada potrebno ga je pravilno prikupiti na mjestu njegovog nastanka, kako bi se:

 

  • izdvojio iskoristivi dio otpada (primjerice papir, plastika, staklo i biootpad) s ciljem recikliranja odnosno druge vrste oporabe
  • izdvojio opasni otpad (primjerice ulja, baterije, lijekovi i kemikalije) s ciljem detoksikacije odnosno oporabe te
  • uštedio prostor na odlagalištima i time spriječila potreba otvaranja novih.

 

S druge strane, odvojenim prikupljanjem otpada sporije trošimo prirodne resurse, osiguravamo čišći i sigurniji okoliš te čišći i uredniji grad. Sustav odvojenog skupljanja otpada u Osijeku uključuje:

 

  • spremnike za odlaganje miješanog komunalnog otpada
  • spremnike za pojedine vrste otpada koje nastaju u domaćinstvima (papir, plastiku, staklo, metal i biootpad)
  • reciklažna dvorišta za odvojeno prikupljanje ostalih vrsta otpada (kao što su, primjerice, električni i elektronički otpad, baterije i akumulatori, otpadne gume i ulja, otpadni tekstil i sl.).

Niste pronašli odgovor?
Obratite nam se na: okolis@osijek.hr
Ili nas nazovite na: 031 229 284

 

Želite prijaviti nepropisno odloženi otpad?

Ispunite formular na internetskoj stranici Grada Osijeka.

Iako jedinice lokalne samouprave više nisu dužne imati odlagalište za građevni otpad, Grad Osijek je odlučio prenamijeniti bivše odlagalište miješanog otpada u Sarvašu upravo u odlagalište građevnog otpada. Nakon radova na izgradnji reciklažnog dvorišta, Unikom je u ožujku 2019. dobio dozvolu za gospodarenje otpadom te je nakon toga i otvoreno novo reciklažno dvorište za građevni otpad u Sarvašu. Građevinske tvrtke tako sada imaju mjesto na koje mogu odložiti otpadni građevinski materijal.

Novo reciklažno dvorište zaprima 11 vrsta otpada:

  • beton
  • ciglu
  • crijep
  • mješavinu betona, cigle, crijepa/pločica i keramike
  • drvo
  • staklo
  • plastiku
  • otpad od jaružanja
  • izolacijski materijal
  • građevinski materijali na bazi gipsa
  • miješani građevinski optad i
  • otpad od rušenja objekata

 

Cilj je da se građevini otpad čim više razvrsta, odnosno više ne odlaže u miješani otpad, a građanima je i dalje ostavljena mogućnost da manje količine građevnog otpada odvezu na Lončaricu veliku.

Radno vrijeme reciklažnog dvorišta je radnim danom od 7 do 15 sati, a subotom od 8 do 13 sati.

Prostor reciklažnog dvorišta je ograđen, a u njemu rade dva djelatnika. Svako vozilo koje dođe odlazi na vagu, a nakon utvrđivanja sastava materijala koji se odlaže, računa se cijena. Plaćanje je na licu mjesta gotovinom na blagajni, dok tvrtke plaćaju po narudžbenici.

S ovim odlagalištem Grad Osijek je napravio još jedan u nizu iskoraka u prikupljanju i gospodarenju otpadom.